Milo Đukanović
AP/D. Vojinović
Milo Đukanović

AP/D. Vojinović

Milo Đukanović, Foto: AP/D. Vojinović

Kako se navodi, to se može zaključiti iz dokumenata koji su krajem prošle neđelje postavljeni na sajtu "Predsedničke biblioteke i muzeji Bila Klintona", u kojima se navodi da je administracija bivšeg predsednika SAD samo 1999. godine Crnu Goru pomogla sa 55 miliona dolara.

- 20 miliona od toga je bila tehnička i humanitarna podrška, a 35 miliona platni bilans - rekao je 9. decembra 1999. godine Džejms Dobins, specijalni savetnik predsednika i državne sekretarke za Kosovo i primenu Dejtonskog sporazuma.

U suzama:  Hilari Klinton

profimedia

U suzama: Hilari Klinton, Foto: profimedia

Dobins je tom prilikom kazao da SAD podržavaju političke i ekonomske reforme koje se dešavaju u Crnoj Gori i da bi ona mogla da posluži kao primer ostalim delovima tadašnje Jugoslavije.

Navodi se da je pohvale na račun Ðukanovića Klinton izneo u govoru juna 1999, a u čast tadašnjeg slovenačkog predsednika Milana Kučana.

- Želeo bih da se zahvalim takođe i predsedniku Crne Gore Đukanoviću, koji je ovde večeras sa nama, za sve što su uradili da zaštitite demokratiju i toleranciju neophodnu da se ona razvije. Uz vašu pomoć, i stalan oprez, možemo jednom za svagda dokazati da su Evropa i sloboda sinonimi - piše u njegovom govoru od 21. juna 1999.

NATO bombardovanje 1999. godine

EPA/Srđan Suki

NATO bombardovanje 1999. godine, Foto: EPA/Srđan Suki

Tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt se sa crnogorskim predsednikom sastala krajem 1999. godine u Berlinu na marginama sastanka šefova diplomatija osam najrazvijenijih zemalja sveta (G8), a njih dvoje su naredne godine razgovarali i u Rimu, što se vidi iz dostupnih podataka o sastancima američkog predsednika i državne sekretarke.

Navodi se i da je uoči početka bombardovanja NATO 1999, Klintonov savetnik za nacionalnu bezbednost Semjuel Berget pripremio dokument koji se tiče vojnih operacija na Kosovu, a u kojem je za Olbrajt bio namenjen deo o Crnoj Gori.

U dokumentima se navodi i da se Bela kuća trudila da o pitanju stabilnosti Crne Gore 2000. godine razgovara sa tadašnjim i sadašnjim ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

- Mnoge zemlje G8, naročito naše NATO saveznice i mi sami, zabrinuti smo zbog napora Miloševića da destabilizuje region, ne samo Crnu Goru, nego mnogo šire. Zato očekujem da se tokom radne večere i bilaterale sa predsednikom Putinom pomene pitanje stabilnosti na Balkanu i da će predsednik naglasiti važnost da se zalažemo za očuvanje demokratske vlade pod Ðukanovićem - rekao je tadašnji državni sekretar Stajnberg.

Crna Gora bila je tema više telefonskih razgovora Klintona sa britanskim premijerom Tonijem Blerom i nemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom.

U drugom razgovoru on Bleru govori kako se i da li se može izvršiti ekonomski pritisak na Miloševića koji neće previše naškoditi Makedoncima i Crnogorcima, a među opcijama su borba protiv pranja njihovog novca na Kipru i pritisak na njihove račune u Londonu.

- Ne želim da Crnogorcima stvorim bilo kakve probleme - kazao je Klinton Bleru u aprilu 1999. godine.

Komentari (2)

Cobra

05.09.2018 12:53

Семе му се затрло, Црногорац је то, изрод и издајица.

šone

05.09.2018 13:28

Prodana duša kako radi tako ima da mu se vrati