Mali
print screen
Mali

print screen

Mali, Foto: print screen

U petoj emisiji Prva tema večeras se govori o uticaju koronavirusa na ekonomiju i merama koje je Vlada Srbije predložila za oporavak privrede.

Gosti urednice i voditeljke Jovane Joksimović su ministar finansija Siniša Mali, predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, član Socijalno-ekonomskog saveta Srbije Slobodan Đinović i predsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić.

Koliko u 5,1 milijardu ima naših para i koliko ce biti obezbeđeno iz naših kredita i koliko će biti obezbeđeno, bilo je prvo pitanje.

- Samo poređenja radi, 5,1 milijardu dinara je negde oko polovine našeg godišnjeg budžeta. Ono što želim da građani Srbije čuju, mi možemo da izađemo iz ovoga zbog obimnog paketa naše privrede, što su naše javne finansije potpuno stabilne, ekonomija nam je jaka, snažni smo, država ima novac. I u ovom trenutnku država želi da najveći deo obaveza i najveći deo krize preuzme na sebe - rekao je ministar Siniša Mali.

Emisija

Printscreen

Foto: Printscreen

- Ono što je meni važno. Naš budžet je potpuno stabilan, imali smo 4 godine zaredom suficita. Imao sam relativno lak posao kao ministar finansija da pripremim ovaj paket mera s obzirom da je ovu reformu još 2014. započeo predsednik Vučić. Naš javni dug je ispod 50 posto BDP-a, stopa nezaposlenosti se smanjila, imamo novca u budžetu. I onda ovakav paket mera, koji jako malo zemalja u svetu ima. Imamo dva cilja, prvi je da sačuvamo radna mesta i pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija, a to su privatni sektor, preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća. Želimo da što više pomognemo privredi da što manje problema bude i što bezbolnije prođe kroz krizu, da se ne zatvore fabrike i ljudi da ne ostanu bez posla.

- Gledali smo koja je količina novca dovoljna da bi nam posle krize proizvodni kapaciteti ostali netankuti i predvideli smo kredite za likvidnost kojima bi pomogli preduzetnicima- rekao je Mali.

- Ceo svet se suočava sa ovom krizom. Šefica MMF-a Kristaliana Georgieva je danas rekla da se u istoriji nikada nije desilo da je stala ekonomija, a to je izazov za sve zemlje, pa i Srbiju - rekao je i dodao da mi, ipak ovu krizu dočekujemo jaki i stabilni, sa dovoljno novca.

- Ako kriza potraje duže od tri meseca izaći ćemo sa novim paketom mera - rekao je ministar Mali.


Vlahović: Oporavak tek krajem trećeg i u četvrtom kvartalu

Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, je rekao da neki ekonomsti smatraju da će kriza imati nagli uzlet gde ćemo se brzo opraviti, ali on navodi da smatra da ćemo mi tek u četvrtom kvartalu moći da očekujemo ubrzanje proizvodnje.

-Osnažujemo kompanije da što pre krenu da proizvode što više i gledali smo da napravimo paket da pomognemo građanima. Nisam čuo da banke namaju rizik i najveći teret preuzima država. Vrlo je prosta logika poštovane banke država stoji iza svega ovoga. Kada se završi kriza 2 milijarde moraju odmah da odu u privredu. Mi smo dogovorili sve sa bankama i mi znamo kako ćemo sve implementirati. Želim da izbegnem mogućnost zloupotrebe i da u tačku znamo kako će se sve sprovoditi- rekao je ministar.

Emisija

Printscreen

Foto: Printscreen

Da li u ove 5,1 milijardu spadaju 2 milijarde koje će banke davati ili 600 miliona?

- Apsolutno. Državni paket gde je u jednom delu paketa i država i banke, kada kažem banke uključujem i Narodnu banke Srbije. Svima je u interesu da nam privreda ne stane, da sačuvamo radna mesta. Ono što mi je posebno, način na koji je koncipiran ceo paket. Ti sastavni delovi tog paketa se uklapaju u ceo mozaik koji se zove preživeti i podržati privredu. Od odlaganja plaćanja pojedinih poreskih obaveza, od direktnog upumpavanja novca za plate u onim preduzećima koja su najviše pogođena ovom krizom, do fonda za razvoj garancijske šeme banaka koja treba da podstaknu dalju likvidnost, da kompanije što pre krenu da proizvode što više i onda imate na kraju podršku građanima. Gledali smo da celokupan paket napravimo tako da pomognemo celoj privredi i građanima i onima kojima je pomoć najpotrebnija - rekao je ministar.

- Mi do petka izlazimo sa celim pravnim okvirom, odmah nakon toga krećemo u implementaciju svega, tačnije za 10-ak dana. Sve smo dogovorili sa bankama i sa fondom za razvoj.

Ko su stručnjaci koji će raditi implementaciju?

- Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke, ljudi iz Ministarstva privrede, gospodin Đorđević, Privredna komora Srbije, poreska uprava, sve institucije države koje su direktno i indirektno zadužene ili ih tangira implementacija tog programa - naveo je ministar.

Ovom krizom su pogođeni svi koji se bave ugostiteljstvom ali za dva meseca to više neće imate veze jer će svi ovaj problem osetiti. Čak i moja firma koja se bavi telekominikacijom će biti u problemu. Moramo ove mere da sprovedemo što je agresivnije moguće. Jeste paket 5,1 milijardu ali mi imamo veliki deo obaveza onda kad pretpostavimo da će one izaći iz krize. Ukupan globalni rast će se videti tek u četvrtom kvartalu 2021- Đinović.

Nabavka medicinske opreme je sada užasna i ljudi to je pakao. Svet se potpuno menja, pravila igre se potpuno menjaju ne samo u ekonomiji već i u politici.Vučić je obezbedio 50 miliona maski a Trams samo 3 miliona- kaže Mali.

Carić: Banke moraju da odigraju ozbiljnu ulogu

Slavko Carić, predsednik izvršnog odbora Erste banke kaže da se sada dešava neviđena krize, imamo krizu ponude, krizu tražnje, kao i krizu poverenja.

- U krizi poverenja banke moraju da odigraju ozbiljnu ulogu, ali to ne mogu same. Mi smo sa NBS napravili sklop mera, smanjena je referentna kamatna stopa i uveden moratorijum na sve kredite -rekao je on.

Kaže da će to omogućiti klijentima da dođu do likvidnosti i da mogu da funkcionišu.

Navodi da su pre desetak dana plaćanja klijenata na dnevnom nivou stala, i zato pozdravlja mere Ministarstva finansija koje su bankama omogućili da lakše daju novac onima kojima je to potrebno.

- Banke preuzimaju veliki rizik ali su u stanju da preuzmu taj rizik - rekao je on.

- Država i banke, svima je u interesu da nam privreda ne stane i da sačuvamo radna mesta -ističe Siniša Mali.

- Najveći teret mera preuzima država, ima Fond za razvoj, ali nema kapaciteta da dođe do stotine hiljada malih preduzeća, za to su nam neophodne banke pošto imaju infrastrukturu po Sbriji. Država staje iza toga a banke treba da iskoriste svoje znanje. Podrška privredi mora da se pruži odmah, već danas. Do petka izlazimo sa celim pravnim okvirom - kaže Mali.

On je rekao da će kompanije plaćati poreze u 24 rate, počevši od januara 2021. godine, a ako se kriza produži, biće i pomeranja rokova.

Ipak, kako kaže, tek je prošlo dvadesetak dana i bilo bi neodgovorno da odmah ispucamo "ceo arsenal oružja".

Emisija

Printscreen

Foto: Printscreen

Đinović: U Srbiji nema firme koja nema problema, krita podseća na onu iz 1929. godine

Član Socijalno-ekonomskog saveta Srbije Slobodan Đinović istakao je da ova kriza neodoljivo podseća na onu iz 1929. godine.

"U Srbiji ne postoji firma, osim prodajnih lanaca i i proizvođača hrane i medicinskih potrpeština koja nema problema danas", kaže on i dodaje da je jako važno da mere sprovodimo brzo i da krenemo sa time "juče".

"Mi ćemo morati da platimo porez u nekom ritmu sledeće godine i isplatimo kamate koje nam se pripisuju za ova tri meseca“, dodaje on.

Rekao je da su ovo verovatno najveće ekonomske mere koje je država ikada videla.

Od svih stranih kompanija smo dobili potvrdu da će nastaviti svoje investicije u Srbiji", kaže Siniša Mali, i dodaje da se ceo paket mera odnosi na tri meseca, s početkom od 15. marta i uvođenja vanrednog stanja.

Emisija

Printscreen

Foto: Printscreen

Da li ta mera važi od kada je uvedeno vanredno stanje?

- Odgađamo plaćanje poreza i doprinosa u naredna 3 meseca - kaže Mali.

- Mi u bužetu imamo 200 miliona evra kao podršku stranim kompanijama. Eksterni faktor zvan koronavirus je doveo do krize ali kada se ovo završi mi planiramo da tražnja i dalje postoji. Početak od 15. marta pa naredna tri meseca će važiti ove mere poreza i doprinosa. Počevši od januara 2021. mogu izmirit obaveza prema državi. Ceo set mera služi za odgađanje plaćanja kredita i finansijskor lizinaa rekla je Narodna banka. Ako ne budete imali novca da isplaćujete plate država će da pomogne.-Privremene mere koje ne bi trebale da traju dugo jer s druge strane mi finansiramo i izgradnju autoputa - izjavio je Mali.

-Subvencioniranjem radnika čujavu se radna mesta. Što se tiče dozvoljenog minusa sem njega imate veliku lepezu drugim sredstava pa je moja preporuka ne koristite dozvoljeni minus - Vlahović.

-Novi broj ljudi koju su se prijavili u službu za zapošljavanje je 2930 ljudi, ali nakon poruke predsednika da se vrate ljudi na radna mesta mnogi su to i učinili. Država će platiti za svakog radnika kako bi on ostao na svoje radno mesto ako nije otpustio više od 10 % zaposlenih. Nekoliko hiljada se vratilo na posao prema podacima Privredne komore Srbije jer naš cilj je da sačuvamo radna mesta - kaže Mali.

Razlika u prekidu rada i otkazu?

-Razlika o prekidu rada i o otkazu je u tome što poslodavac kada prekine rad radniku ima obavezu da isplati prosek od 12 mesečnih zarada iz proteklog perioda kada mu donese rešenje. Takvom zaposlenom i takvom preduzeću mi želimo da pomognemo sa 15.000  dinara.

Mnoge firme ljudima u Srbiji su povećala plate ljudima koji rade na terenu. Ali nije ovo vremene kada treba da gledamo kako će pojedinačni radnik nego kako ćemo svi da preživimo. Niko neće imati dobit ove godine, ja ne mogu da zamislim firmu koja bi imala neki veliki dobit na kraju ove godine. Nama se oko 500.000 ljudi vratilo u Srbiju i sad ajmo da usavršavamo ove mere i da zadržimo te ljude u Srbiju. Mi ćemo već u aprilu videti dramatične promene - kaže preduzetnik Đinović.

-Banke su krenule u smanjenje kamatne stipe na dinarskim kreditima.

-Ono što je ministar večeras izneo je paket mera koji će nas izvući iz ove situacije i podstaći ekonomiju na rast. Ove mere izlaze u susret i onima koju su kreditno opretećeni - Đinović iznosi na kraju.

-U idealnoj situaciji bi bilo da se završe problemi sa koronom, svakako da nas očekuje stagnacija ali ćemo nastaviti. Doći će kasnije i do ekonomskog rasta - Vlahović.

-Jedan ozniljan rad stoji iza svih ovih mera i nećemo izlaziti sa merama koje mogu da ugroze makro ekonomsku stabilnost - istakao je ministar finansija. 

-Najteže mere su ima nas i poslednje godine stopa rasta je bila 6 % a mi smo pre par godina imali negativnu stopu rasta, i nama sada trebaju radnici jer smo mi u fazu uspona i razvoja. Nama se sada zemlja razvija i naša ekonomija je na zdravim nogama i smatram da je ovo privremena kriza ali u ovom trenutku nema razloga da mi par meseci nakon svega ovoga nemamo stope rasta - kaće Mali.

Turizam i oni sektori koji su pogođeni ovom krizom nisu dominantni sektori kod nas. Ja ne mogu ni da zamislim kolike će probleme imati Italijani, Španci zbog ove situacije - Vlahović.