Komarac
Profimedia
Komarac Komarci

Shutterstock

Ilustracija: Shutterstock

Osam jedinki pronađeno je u parku kod Železničke stanice, jedna je otkrivena u Futoškom parku, a iza tog otkrića stoji tim „Ciklonizacije”, s biologom dr Bosiljkom Krtinić na čelu. Do otkrića se došlo u okviru stalnog praćenja brojnosti i vrsta komaraca, koje „Ciklonizacija” tokom cele sezone sprovodi na teritoriji grada u saradnji s gradskom upravom. Reč je o invazivnoj vrsti komaraca, poreklom iz jugoistočne Azije, koja se poslednjih godina pojavljuje po Evropi. Selidba tih komaraca i njihovo širenje u druga područja posledica je povećenog i ubrzanog prometa roba u svetu, ali i izmenjenih klimatskih uslova poslednjih godina.

Tigrasti komarci su ranijih godina otkriveni u našem okruženju, tako da je bilo samo pitanje vremena kada će se pojaviti i na našim prostorima, objašnjava menadžer „Ciklonizacije” za odnose s javnošću Dario Aćimović.

Kako kaže, to što su pronađeni u drugom delu sezone, kao i lokacija u blizini Železničke stanice, govori u prilog tezi da je reč o jedinkama koje su stigle s nekim transportom robe, odnosno da se još uvek ne radi o vrsti koja se adaptirala na naše uslove.

Ipak, kako se klima menja, može se očekivati da se vremenom ta invazivna vrsta prilagodi i započne razmnožavanje i na ovom prostoru, zaključuje naš sagovornik.

Po njegovim rečima, tigraste komarce odlikuje činjenica da im je za reprodukciju dovoljna i izuzetno mala količina vode. Kako objašnjava, reč je o komarcima koji su obično sitniji od domaćih rečnih i urbanih komaraca, ali i izuzetno agresivni u traženju krvnog obroka. Pri tome, za razliku od domaćih komaraca koji imaju „pik” ujutro i uveče, tigrasti su aktivni i „grizu” veći deo dana.

Ovaj komarac pored našeg urbanog komarca, prenosi virus Zapadnog Nila. Da bi se suzbilo širenje te invazivne vrste, „Ciklonizacija” je odmah uradila zaprašivanje, kaže Aćimović.

Azijski tigrasti komarci su se prvi put pojavili u Evropi 1979. godine u Albaniji, a već 2012. ih je bilo u više od petnaest zemalja na jugu Evrope. Taj komarac, čije je naučno ime Aedes albopictus, karakterističan je za tropske i suptropske predele jugoistočne Azije, a može da prenese virus Zapadnog Nila, žutu groznicu, denga groznicu, japanski encefalitis i druge bolesti. Tokom 2007. u italijanskoj provinciji Raveni izazvao je izbijanje bolesti čikungunja, koja napada zglobove. Tri godine kasnije u Francusku i Hrvatsku doneo je virus denga groznice.

Stručnjaci s Liverpulskog univerziteta su još 2012. godine upozorili na to da klima u severozapadnoj Evropi i na Balkanu postaje pogodna za tigraste komarce, vrstu koja prenosi razne bolesti. Oni su tada naveli da klimatske promene u tim regionima dovode do sve blažih zima i sve toplijih leta, što pogoduje tigrastim komarcima. Kako navode, same vremenske prilike ne ukazuju sa sigurnošću na to da će se tigrasti komarac proširiti na neku oblast, već su od značaja su i vegetacija i tip zemljišta.