ZAKON O TRANSPALNTACIJI SPASAVA ŽIVOTE Na presađivanje bubrega, jetre i srca u Srbiji čeka 827 ljudi
Foto: Shutterstock

Prema zvaničnim podacima, za razliku od prethodnih godina, do kraja avgusta 2022. godine nije izvršena nijedna transplantacija organa sa umrlih davalaca zbog nedostatka pravnog okvira. Beogradski centar za ljudska prava je zbog toga uputio inicijativu Ministarstvu zdravlja, Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srbije da se u što kraćem roku pripreme i usvoje izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa i Zakona o ljudskim organima i tkivima čiji su delovi odlukom Ustavnog suda od maja 2021. godine oglašeni neustavnim.

Reč je o odredbama koje su propisivale uslove za darivanje ljudskih organa i tkiva sa umrlih i predviđale pretpostavljenu i opozivu saglasnost umrlog za doniranje. U odlukama Ustavnog suda je naglašeno da je pretpostavljena saglasnost umrlog za doniranje organa i tkiva saglasna sa međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, ali da odredbe zakona koje su utvrđivale uslove i postupak, za doniranje posle smrti davaoca, nisu u skladu sa načelom o vladavini prava zbog nedovoljne preciznosti.

Ustavni sud je osporio pojedine odredbe navedenih zakona jer nije bilo precizno utvrđeno da li srodnici potencijalnog davaoca organa koji je za života izrazio volju da bude donor imaju pravo na protivljenje i da li je pravo na protivljenje autonomno ili je ograničeno voljom umrlog. Bilo je sporno do kog trenutka su srodnici umrlog mogli da ostvare pravo da se negativno izjasne o presađivanju organa, kao i to da li je za presađivanje organa sa umrle maloletne osobe bez roditeljskog staranja neophodna saglasnost staratelja.

Objavljivanje odluka Ustavnog suda bilo je odloženo do kraja novembra 2021. godine kako bi se Ministarstvu zdravlja, Vladi i Narodnoj skupštini ostavilo dovoljno vremena da pre prestanka važenja osporenih odredaba izvrše izmene i dopune pomenutih zakona i spreče nastajanje pravnih praznina u delu koji je uređivao presađivanje ljudskih organa i tkiva sa umrlih davalaca.

2018. urađene 64 transplantacije,

a 2022. svega deset!

Prema podacima Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja od 2018. do 2022. godine broj urađenih transplantacija organa se smanjivao. U 2018. godini urađene su 64 transplantacije (38 bubrega, 16 jetri i 10 srca) sa 23 donora, u 2019. godini 37 transplantacija (21 bubreg, devet jetri i sedam srca) sa 15 donora, dok je u 2020. godini bilo 10 transplantacija sa tri donora. Taj broj je u 2021. pao na devet transplantacija sa tri donora, dok je do kraja avgusta 2022. godine izvršeno svega 10 transplantacija, i to samo sa živih davalaca.

ZAKON O TRANSPALNTACIJI SPASAVA ŽIVOTE Na presađivanje bubrega, jetre i srca u Srbiji čeka 827 ljudiProf. dr Darko Laketić, Foto Dejan Briza
 

Predsednik Odbora za zdravlje i porodicu u Skupštini Srbije specijalista urologije, primarijus dr Darko Laketić kaže da je i sam donor i da bi rešavanje problema doniranja i transplantacije organa i tkiva mnogima spasilo život.

- Odbor je imao zajednički stav da se usvoji zakonski akt kakav postoji u Španiji, Italiji i Hrvatskoj po kome je svako od nas davalac organa osim ako se za života izjasni da to ne želi. Međutim, pravosudne institucije, konkretno Ustavni sud Srbije, bio je stava da je pretpostavljena saglasnost umrlog za doniranje organa i tkiva neustavna, tačnije da odredbe koje se odnose na uslove i postupak za doniranje posle smrti davaoca nisu dovoljno precizne. Ovde je reč o vitalnom interesu, o životu, ali imamo problem pravne prirode, a ne volje. Mi godišnje imamo tri do pet transplantacija, a države poput nas imaju na stotine. Pritom imamo timove za transplantaciju koji se time ne bave. Ja sam hirurg, urolog, i svestan sam da kada ne operišem gubim zanat iz ruku. Podržavam transplantaciju i sam imam donorsku karticu. Suština je da svako od nas bude donor i kada se nešto dogodi da timovi za transplantaciju mogu odmah da reaguju i rade tipizaciju i proveru tkiva kako bi na taj način nekom drugom spasli život - navodi docent dr Darko Laketić.

Bubrege čeka 725 pacijenata,

jetru njih 68, a 34 osobe novo srce

Prema podacima Ministarstva zdravlja Srbije, do avgusta 2022. godine na republičkim listama čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega (sa pacijenata koji su doživeli moždanu smrt) nalazilo se 725 pacijenata, za transplantaciju jetre njih 68, a za transplantaciju srca 34. Ministarka zdravlja prof. dr Danica Grujičić podržala je inicijativu za hitno sprovođenje procedure za uspostavljanja pravnog okvira koji uređuje uslove i postupak presađivanja ljudskih organa i tkiva sa umrlih lica, kako bi se zaštitilo pravo ljudi na život i najviše standarde zdravstvene zaštite.

ZAKON O TRANSPALNTACIJI SPASAVA ŽIVOTE Na presađivanje bubrega, jetre i srca u Srbiji čeka 827 ljudi

Foto Vladimir Marković

 

Direktorka Instituta za patologiju prof. dr Sofija Glumac ističe da su za uzimanje organa sa umrlog neophodne sve moguće dozvole i navodi da patolozi čak i za pisanje naučnog rada moraju da imaju dozvole Etičkog odbora Lekarske komore Srbije do kojih se ne stiže tako lako.

- To je humano tkivo i za svako humano tkivo je neophodna dozvola, a povrh toga itekako morate da objasnite šta ćete da radite. Sad zamislite kad biste želeli da uzmete organ. Za to je neophodna dozvola pokojnika, njegove familije, kao i ispunjenje ostalih uslova da bi kadaverični transplantat mogao uopšte da uspe. Ja se bavim transplantacijom srca tako što posle zahvata kardiohirurga pratim da li je pacijent primio transplantat ili ne. Podržavam transplantaciju. Ona je kraljica medicine, nešto što je budućnost, nešto što treba da zaživi, ali prvo treba da krenemo od mozga našeg naroda. To je takav mentalni sklop koji ne daje dozvolu ni za autopsiju, a kamoli da nekome pokloni organ. Apsolutno sam za to da se usvoji i donese zakon - ističe prof. dr Glumac.

Budući lekari vežbaju na svinjskim organima zbog deficita kadavera

Na pitanje kako rešiti problem nedovoljnog broja kadavera za vežbe studenata medicine koji zbog malverzacija grobljanske mafije nemaju dovoljno leševa za praksu prof. dr Miloš Blagojević sa Veterinarskog fakulteta u Beogradu kaže da im oni doniraju svinjske organe.

- Za vežbe studenata Medicinskog fakulteta u Beogradu dajemo svinjska srca, pluća sa dušnikom i bubrege Saradnja dva fakulteta traje od 70-tih godina prošlog veka. Nadam se da pomaže studentima, obzirom da su svinjski organi najsličniji ljudskim. Naravno, koristimo ih i za naučno-istraživački rad. Doniramo kada smo u mogućnosti, obzirom da su potrebni i studentima Veterinarskog fakulteta – objašnjava prof. dr Blagojević.

Pratite najnovije VESTI SA FRONTA

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading