Vesti

Vakcine su često opasnije od bolesti
U Srbiji niko ne vodi računa o neželjenim posledicama imunizacije dece

Vakcine su često opasnije od bolesti

Subota - 14.03.2009
Prema kalendaru obavezne imunizacije u Srbiji, dete u prve dve godine života primi čak 14 vakcina.

Neke među njima, kao što su vakcina protiv hepatitisa B i kombinovana vakcina protiv malih boginja, zauški i rubeola (MMR), u svetu su, kako za „Alo!“ priča prof. dr Branislav Nestorović sa Univerzitetske dečje klinike u Beogradu, dovele do ozbiljnih nuspojava, uključujući psihička oštećenja, pa čak i smrt. Zanimljivo je da u Srbiji po zakonu lekar nema pravo da objavi podatke o negativnim efektima vakcine.
Jedan od zanimljivih primera je priča o vakcini protiv hepatitisa B, koja je između 1994 i 1998. godine u Francuskoj usmrtila više stotina ljudi. Potom je 1998. godine povučena iz prometa, a podignuta je optužnica protiv šefova dve farmaceutske kuće („Sanofi“ i „Glakso“) i oni se, prema rečima prof. Nestorovića, još terete za ubistvo iz nehata i prikrivanje podataka.
- Godinu dana kasnije, vakcina je navodno poboljšana i vraćena na tržište, ali je ponovo izazvala razne probleme. I onda se pojavila 2001. godine u Srbiji i Republici Srpskoj kao humanitarna pomoć - kaže dr Nestorović.

On ističe da nije utvrđeno da li uopšte treba vakcinisati mališane protiv ove bolesti.
- Epidemiološki se najpre mora utvrditi učestalost hepatitisa B u Srbiji. Mi uopšte ne znamo koliko nosilaca virusa imamo. Kako onda znamo da je to rizik? Treba najpre testirati 20.000 dobrovoljaca svih uzrasta, pa onda staviti vakcinu kao obaveznu - ističe dr Nestorović.
Dr Nestorović navodi i podatke za vakcinu protiv gripa, čija je efikasnost, kako on kaže, 20 odsto, a pri tom ima niz neželjenih efekata.
- Desilo mi se nemali broj puta da me, kada iznesem podatke da vakcina za grip izaziva neurološke poremećaje, probleme sa jetrom i prolaznu paralizu, pitaju: „Gde to piše?“. Kada kažem da to piše u uputstvu, niko ne može da veruje. Da li se neko zapitao šta to znači „prolazna paraliza“? Koliko prolazna - pet minuta, dva dana ili pet godina - pita Nestorović.
Veliku pažnju javnosti u svetu izazvalo je otkriće da se MMR vakcina može dovesti u vezu sa naglim porastom broja autistične muške dece. - Autizam je bio potpuno nepoznat do uvođenja vakcina, a sada raste po neverovatnoj stopi kod muške dece. Tako je u Americi pre 20 godina bilo jedno obolelo dete na 1.600 dečaka, a danas je jedan na 82 - navodi Nestorović i dodaje da je sve veći broj dece koji imaju poremećaj pažnje i hiperaktivnost.

 

Čega sve ima u vakcinama

- Ćelije majmunskih bubrega
- Teleći serum
- Goveđi serum
- Crvena krvna zrnca bele ovce
- Tečnost iz mehurića teleće kože
- Pileća embrionska tečnost
- Ćelije iz abortiranog ljudskog fetusa
- Zečji bubrezi
 


M. M.




Ime:


E-Mail:


Komentar: (maksimum karaktera)


AntiBot pitanje:
Koliko je tri + sedam ?

("Cookies" moraju biti uključeni.)
Pošaljite vest na E-mail





Komentara: 1

tomislava

17.03.2009.
12:14h

Uvek se nadje neki pametan dr ,zasto nepreduzmu nesto nego samo piskaraju, lako je pricati ucinite nesto vidno!



Nemanja Radulović - Pobednik

Svetski priznati violinista održao fantastičan koncert na „Kolarcu“

Mirko Cvetković - Gubitnik

Vlada DS-SPS je svakog dana u proseku zaduživala građane Srbije za 4,7 miliona evra

Beograd
17°c
Sutra
10°c / 21°c
Prekosutra
8°c / 23°c
Dragoljub Mićunović, što je babi milo, to joj se i snilo
Demokratska stranka bi trebalo da bude na vlasti dok Srbija ne uđe u Evropsku uniju
7,2
odsto muškaraca i 5,7 odsto žena pati od blagog gubitka pamćenja. Gubitak pamćenja više pogađa muškarce s nižom stručnom spremom, a najmanje žene s visokom stručnom spremom, potvrđuje istraživanje
Pržena hrana nije štetna
Pržena hrana ne može uzrokovati srčani udar, tvrde španski naučnici. Ključ je u vrsti ulja i u tome koliko se često hrana prži u istom ulju. Naučnici nisu pronašli nikakvu vezu između ishrane bogate hranom prženom u maslinovom i ulju od suncokreta. Međutim, prženje više puta u istom ulju, kako to rade američki restorani, nije isto kao u mediteranskim zemljama, u kojima ljudi koriste maslinovo ulje i potom ga bace.