Vavilonci pre 3.700 godina imali bolju trigonometriju
Ove tvrdnje zasnovane su na pronađenoj glinenoj tabli zvanoj Plimpton 322, na kojoj su ispisani brojevi, prenosi britanski "Independent".
Tabla upućuje na to da su Vavilonci znali za Pitagorinu teoremu mnogo pre nego to su joj Stari Grci dali ime.
Ocem trigonometrije tradicionalno se smatra Grk Hiparh, koji je iveo oko 120. godine pre nove ere, ali nova studija ukazuje na to da je ploča nastala 1.000 godina pre Hiparhovog vremena.
Doktor Danijel Mansfild sa Univerziteta u Novom Junom Velsu, vodeći naučnik istraivanja, navodi da je jedan od razloga razvoja napredne trigonometrije bila izgradnja to savrenijih građevina, prenosi B92.
Ova tvrdnja deluje sasvim logično ako se uzme u obzir da su Viseći vrtovi Vavilona u Mesopotamiji - kolevki ljudske civilizacije, bili jedno od sedam čuda antičkog sveta.
Rec je o vrlo snanoj alatki koja je korićena za različita terenska merenja i arhitektonske proračune", rekao je naučnik.
Doktor Mensfild objanjava da su Vavilonci zahvaljujući ovom sistemu brojanja znatno lake vrili sloene matematičke proračune od dananjih matematičara.
"Njihov jedinstven pristup aritmetici i geometriji znači da ovo ne samo da je najstarija trigonometrijska tabla na svetu, već da je reč o jedinoj potpuno pouzdanoj trigonometrijskoj tabli koja je do sada pronadena", kae Mensfild.
"Osnova naeg dekadnog sistema je broj 10, koji ima samo dva egzaktna razlomka: polovinu (0.5) i petinu (0.2). To je vrlo problematično ako elite neto da delite. Na primer, ako biste podelili dolar na tri dela, dobili ste tri puta po 33 centi, sa ostatkom od jednog centa. Osnova vavilonskog sistema bio je broj 60, istog onog sistema koji danas koristimo za računanje vremena. On daje mnogo vie egzaktnih razlomaka", objasnjava Mensfild.
S obzirom na njegovu veliku preciznost, vavilonski sistem mogao bi da ima ogroman potencijal za primenu na polju obrazovanja i kompjuterskih nauka, smatra istraivač.
"Retko se deava da nas drevni svet nauči nečemu novom. Vavilonska matematika mogla bi posle 3.000 godina ponovo da se vrati u modu", kae Mensfild.
Ploču je 1990. godine otkrio u Iraku arheolog, diplomata i trgovac umetninama Edgar Benks, koji je bio inspiracija za nastanak lika Indijane Donsa.
Brojevi su ispisani na klinastom pismu u četiri kolone i 15 redova, mada je otkriveno da je tabla polomljena i da je ranije imala est kolona i 38 redova.
Naučnici navode da je tabla najverovatnije predstavljala neku vrstu pomoćnog sredstva za proveru reenja kvadratnih jednačina.
"Ova ploča otvara nove mogućnosti ne samo za moderna matematička istraivanja, već i za matematicku nastavu. Na tabli vidimo jednostavniju i precizniju trigonometriju od dananje, koja je sasvim jasno ima brojne prednosti", rekao je Mansfild.
Istraivanje je objavljeno u "Historia Mathematica", zvaničnom časopisu Međunarodne komisije za istoriju matematike.
Komentari (1)
aktap
26.08.2017 01:29
Sta je? Gde ste botovi naseg dragog AV vodje? O ovome ne znate ni naslov sta znaci. Ni da izgovorite rec "TRIGONOMETRIJA". Dobro je, ovde ih nema, niti imaju sanse ako se pojave.