Kandida auris
Profimedia
Kandida auris

Profimedia

Kandida auris, Foto: Profimedia

Ova gljivica uzrokuje čitav niz infekcija, a za samo sedam godina proširila se od Severne i Južne Amerike, preko Evrope i Afrike do Azije, pišu autori nove studije objavljene u časopisu "Plos Pathogens".

Kandida auris je najrasprostranjenija po američkim bolnicama, a prema poslednjem izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u sedam saveznih država SAD zabeleženo je 77 bolničkih slučajeva te još 45 kod osoba koje su bile u kontaktu s pacijentima.

Ove gljivice su najčešći uzrok gljivičnih infekcija na svetu, uglavnom bezopasnih infekcija usta i genitalija. Mahom se ne prenose s osobe na osobu, a gotovo svaki čovek ima bar nekoliko sojeva kandide na svojoj koži.

Kada kandide stvore koloniju možemo ih se rešiti lekom protiv gljivica, ali kandida auris se mnogo teže otkriva i leči od uobičajenih sojeva, a preko mokraćnih i disajnih puteva može da prodre u krv.

Većina gljivica kandida auris razvila je otpornost na najmanje jednu klasu lekova, jedna trećina otporna je na dve klase, a neke na sve tri poznate klase. Za razliku od drugih, ona se mnogo duže zadržava na površinama nameštaja i posteljine, čak i po nekoliko meseci, tako da se prenosi s čoveka na čoveka.

Najčešće se širi bolnicama jer najlakše uzrokuje infekcije kod ljudi čiji je odbrambeni sistem oslabljen nekom primarnom bolešću ili imaju povrede na koži. Faktori rizika uključuju nedavnu operaciju, dijabetes, preterano korišćenje antibiotika širokog spektra i antigljivičnih lekova, tumorske bolesti te korišćenje centralnog venskog katetera.

Ova kandida može uzrokovati infekcije uveta, rana i krvotoka. Kada uđe u krvotok, može se proširiti telom uzrokujući invazivne infekcije, pa čak i smrt. Izolovana je i iz disajnih i mokraćnih puteva, ali za sada još nije jasno je li uzrokovala infekcije u plućima i bešici. Pronađena je kod pacijenata svih životnih doba.

Veliki problem predstavlja to što njeno otkrivanje zahteva specijalizirane laboratorijske metode, tako da se često otkriva kada je infekcija već napredovala.

Oko 60 odsto identifikovanih inficiranih bolesnika do sada je umrlo. Postotak se penje na 77 odsto kod pacijenata kojima je potvrđena infekcija krvi.

Ipak, tačnu smrtnost za sada je teško precizno odrediti jer su svi oboleli imali i neku primarnu bolest, a pretpostavlja se da se brojni slučajevi infekcije kod otpornih ljudi ne identifikuju.

Komentari (1)

Mila

23.05.2017 09:03

Dragi naši naučnici netrebaju nama vaše smrtonosne gljivice imamo mi svoje svaka država ima svoje gljivice NAŠE POLITIČARE