Seljacima plene zemlju zbog poreza?

U postupcima prinudne naplate poreza iz nepokretnosti doneto je jedno rešenje o prodaji i još jedno o prenosu nepokretnosti (zemljišta) u svojinu Republike Srbije, kažu u Poreskoj upravi.

Predmeti prinudne naplate kod poljoprivrednika mogu biti pokretne stvari, nepokretnosti, novčana potraživanja, zarada, odnosno penzija i gotov novac.

Na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Poreska uprava obvezniku, pa i poljoprivredniku, koji, u celosti ili delimično, nije platio porez, šalje opomenu o vrsti i iznosu poreza, kojom mu nalaže da dospeli porez plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema opomene, navode u toj instituciji.

"Opomena sadrži pouku poreskom obvezniku da u roku od pet dana može sa Poreskom upravom da raspravi sva sporna pitanja u vezi vrste i iznosa poreza dospelog za naplatu", navodi se u pisanom odgovoru iz Poreske uprave.

Inače, Poreska uprava počinje postupak prinudne naplate poreza donošenjem rešenja o prinudnoj naplati poreza, ako poreski obveznik, pa i poljoprivrednik, nije platio porez u roku iz opomene, shodno Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

U Poreskoj upravi naglašavaju da prema poljoprivrednicima nemaju drugačiji tretman u odnosu na druge kategorije poreskih obveznika, kada je u pitanju prinudna naplata poreza.

U Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (RF PIO) ističu da u skladu sa Zakonom o PIO, osiguranik koji sam plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, ako nisu uplaćeni svi dospeli iznosi doprinosa - prava iz PIO ostvaruje i koristi srazmerno periodima osiguranja za koje su uplaćeni doprinosi.

Fond obustavlja trećinu mesečnog iznosa penzije, sve dok se na taj ili drugi način ne namire neuplaćeni dospeli iznosi doprinosa.

Po namirenju neuplaćenih dospelih iznosa doprinosa, prava iz PIO se ostvaruju na osnovu ukupnog staža, počev od dana sticanja prava.

Inače, osiguranici iz kategorije poljoprivrednika ostvaruju pravo na penziju po istim uslovima kao i svi ostali osiguranici, što znači da im je u 2017. godini potrebno minimalno 15 godina staža osiguranja za koji su plaćeni doprinosi, kao i 65 godina života za muškarce, odnosno 61 godina i šest meseci za žene, da bi ostvarili pravo na starosnu penziju.

Uslov za prevremenu starosnu penziju u 2017. godini za muškarce je 40 godina staža osiguranja i najmanje 56 godina i četiri meseca života, a za žene 37 godina i šest meseci staža osiguranja i 55 godina i osam meseci života.

Prema podacima zaključno sa 30. novembrom protekle godine, u Srbiji ima 194.107 poljoprivrednih penzionera i oni čine čine 11,2 odsto od ukupnog broja penzionera.

Prošečna poljoprivredna penzija za njih iznosi 10.485 dinara.

Kolika ce biti penzija zemljoradnika zavisi od dužine ulaganja i visine osnovice na koju su plaćeni doprinosi.

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisana je osnovica na koju oni plaćaju doprinos, a najveći broj osiguranika poljoprivrednika mora doprinos da plaća na najnižu osnovicu koja je propisana tim zakonom.

Najniža osnovica za 2016. godinu iznosila je 22.449 dinara.
Inače, na problem neredovnog plaćanja doprinosa nedavno je ukazao ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović prilikom predstavljanja izmena zakona iz oblasti poljoprivrede u Skupštini Srbije.

On je tada rekao da će biti reformisan sistem doprinosa za poljoprivrednike i da će se doprinosi plaćati na osnovu prihoda.

Naveo je da veliki broj poljoprivrednih gazdinstava ima velike dugove po osnovu doprinosa za penzijsko osiguranje.

Nedimović je naglasio i da je teško razumeti kako su obavezu uplate iste visine doprinosa za penzijsko osiguranje do sada imali vlasnici pola hektara zemlje i oni sa 100 hektara.