selo
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Do sada se na našoj planeti dogodilo pet velikih izumiranja, koje karakteriše rasprostranjeni nestanak brojnih vrsta živih bića. Dok čovečanstvo nastavlja da preoblikuje životnu sredinu, uništava staništa, istrebljuje brojne vrste i izaziva klimatske promene, naučnici se bore sa gorućim pitanjem: Da li smo na ivici šestog masovnog izumiranja?

Diskusija o ovom pitanju je višestruka i složena. Mnogi istraživači ukazuju na alarmantne trendove i tvrde da je šesto masovno izumiranje već u toku. U svojim naučnim studijama oni navode dokaze o „biološkom uništenju“ i upozoravaju na „sakaćenje drveta života“.


Naučnici tvrde da su ljudske aktivnosti izazvale katastrofalan pad biodiverziteta, sa dubokim posledicama po ekosisteme širom sveta. Međutim, ne slažu se svi stručnjaci o vremenu i ozbiljnosti trenutne krize izumiranja.

Putanja je zabrinjavajuća Biolog Robert Covie sa Univerziteta na Havajima (SAD) nudi oprezniju perspektivu, naglašavajući da se masovno izumiranje ne može proglasiti sve dok značajan procenat vrsta ne nestane.

Iako priznaje alarmantnu stopu gubitka vrsta, Coviejevo istraživanje sugeriše da još nismo prešli kritični prag od 75% opadanja vrsta. Ipak, putanja je zabrinjavajuća. Projekcije pokazuju da bismo prema sadašnjim stopama mogli da dostignemo prag od 75% u narednih nekoliko milenijuma, a možda i ranije ako se degradacija životne sredine ubrza.

Ta vremenska linija je u skladu sa karakterističnim tempom masovnih izumiranja, koja se dešavaju tokom relativno kratkih geoloških perioda. „Svedoci smo šestog masovnog izumiranja u realnom vremenu“, kaže biolog Entoni Dejvid Barnoski sa Univerziteta u Kaliforniji u Berkliju.


Istraživanja otkrivaju da vrste nestaju alarmantnom brzinom, daleko većom od stope izumiranja u pozadini zabeležene u fosilnim zapisima. Ovaj brzi pad se proteže na različite taksone, od sisara i ptica do vodozemaca i gmizavaca.

 


 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading