Pritisak, glavobolja
Shutterstock
Pritisak, glavobolja

Shutterstock

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Arterijska hipertenzija naziva se i tihi ubica zato što najčešće nema nikakve simptome i otkrije se slučajnim merenjem pritiska.

- Razlog porasta obolelih od hipertenzije među mladima je najverovatnije u nezdravom načinu života, što podrazumeva više sedenja za računarom, smanjenu fizičku aktivnost, brzu i slanu hranu - navodi kardiolog dr Vesna Stojanov, načelnica Multidisiplinarnog centra za hipertenziju Kliničkog centra Srbije.

Arterijska hipertenzija je podmukla bolest zato što se najčešće razvija bez simptoma. Neki pacijenti se, kaže kardiolog, žale na:

glavobolju potiljačnu, temenu ili čeonu
svetlucanje pred očima
zujanje u ušima
vrtoglavicu
nestabilnost pri hodu
osećaj pritiska u sredogruđu (nespecifični simptomi)

Za nekog kažemo da ima povišen krvni pritisak ako su vrednosti pri merenju iznad 140/90 (vrednosti za gornji i donji prtisak). Te osobe bi trebalo da uzimaju i lekove protiv viskog pritiska.

- Značajno je da pacijent pre merenja pritiska bude opušten, da ne pije kafu i puši cigarete pola sata pre merenja. Bitno je da se naglasi da je pritisak promenljiva veličina i nije mu u svako doba dana ista vrednost. Zato savetujemo pacijente da mere pritisak u isto vreme tokom dana, jer ne mogu se porediti jutarnje, popodnevne i večernje vrednosti pritiska - objašnjava dr Stojanova.

Kontrola u 10 koraka

1. Redovno merite krvni pritisak, i to uvek u isto doba dana.

2. Održavajte željenu telesu težinu.

3. Ne koristite preterane količine soli u hrani.

4. Držite dijetu prema uputstvu lekara.

5. Prestanite da pušite.

6. Uzimajte redovno terapiju tačno onako kako je lekar propisao i ne preskačite nijednog dana nijedan lek.

7. Redovno idite na kontrole.

8. Budite fizički aktivni u onoj meri koju vam je lekar preporučio.

9. Postarajte se da i članovi vaše porodice redovno mere krvni pritisak.

10. Vodite uredan život.