Vreme je za „ispiranje“ preopterećenog organizma
shutterstock
Vreme je za „ispiranje“ preopterećenog organizma

shutterstock

Vreme je za „ispiranje“ preopterećenog organizma, Foto: shutterstock

Unosi se gutljajima

Voda se uglavnom unosi u obliku vode za piće i različitih napitaka, a manjim delom kao sastojak hrane. U različitim okolnostima, kao što su pojačana fizička aktivnost, povišena spoljna temperatura, niska vlažnost vazduha, visoka telesna temperatura i druge, potrebe za vodom se znatno povećavaju.

- Tako, na primer, porast telesne temperature za jedan Celzijusov stepen iznad normale ( 36,6-36,9 stepeni C), zahteva povećanje unosa vode za 12 do 13% u odnosu na osnovne potrebe. Zdrav odrastao čovek bi trebalo dnevno da unese dva litra čiste vode ili osam čaša. To je neka preporučena količina. Manje ne bi trebalo, a više je dozvoljeno - kaže dijetetičar Marina Francišković.

Važni su i zalogaji

Pošto se voda u organizam unosi i putem hrane, veoma je važno kakvi su to zalogaji. Nutricionisti znaju da ako čovek konzumira 4 porcije voća i 4 porcije povrća u ukupnoj količini od 1 kg, on tim putem unese nešto manje od litar vode. S obzirom da su dnevne potrebe odrasle osobe oko 2 litra, reklo bi se da sa 2 kg voća zadovoljavamo dnevnu potrebu za tečnošću. No, nije baš tako...

- Treba imati u vidu da povrće, voće, gazirani napici, sokovi, čaj, a posebno alkohol i kafa, ni hemijski ni fizički nisu isto što i čista voda i ne mogu da je zamene. Znači, pod ova neophodna dva litra se podrazumeva čista voda, a ne ukupno uneta tečnost - ističe naša sagovornica.

Nije dobro samo sasuti čašu vode u grlo, jer tada padne teško u stomaku, to zaista treba da bude mali ritual. Narodi Istoka vodu piju s puno poštovanja prema značaju koji ima za svaki život. Oni je piju dugo, u velikim gutljajima, sa uživanjem. Veoma često dan započinju lagano srkućući vrelu vodu koja im, kažu vekovna iskustva, dodatno pročišćava organizam. Dok piju vodu u miru razmišljaju o njenim dobrim dejstvima.

Dobra voda, puno zdravlja

Da bi naš organizam funkcionisao kao satić, moramo ga pojiti kvalitetnom vodom jer ona:
- ima nula kalorija i smanjuje apetit
- jača imuni sistem
- povećava energiju
- povećava budnost
- poboljšava varenje
- pomaže kod glavobolje
- usporava puls
- daje bolji ukus kafi, čaju i voćnim sokovima
- ubrzava oporavak posle bolesti
- čini kožu jedrom i svežom
- vlaži sluznice nosa i grla i time štiti od prehlade

Nikad žedni nisu zdravi
Mnogi ljudi nemaju naviku da piju vodu. Oni koji nikada nisu žedni imaju poremećaj centra za žeđ, i to predstavlja veliki zdravstveni problem jer vrlo lako mogu da dehidriraju, a da toga i nisu svesni. Ozbiljan nedostatak tečnosti može dovesti do preznojavanja, malaksalosti, vrtoglavice, pa čak i do gubitka svesti.

Kako se piju mineralne vode?

Nije ista brzina resorpcije kada vodu pijemo dok mirujemo i kada se krećemo. Ako ste u pokretu morate da pijete bar 20 odsta više vode, jer se ona sporije resorbuje. Pacijenti sa srčanim problemima, naročito sa hipertenzijom, ne bi smeli da piju vode bogate natrijumom, a dosta naših mineralnih voda ima preko 1.000 mg natrijuma. Ti pacijenti bi trebalo da piju oligomineralne vode sa niskim sadržajem natrijuma. Deci se ne preporučuju visokomineralne vode (granica je 1.000 mg na litar vode). Ako ih već piju, onda bi trebalo da to čine u malim količinama, u kratkim gutljajima, nikako svakog dana.

 

Nema predoziranja

Zdrava osoba se ne može predozirati vodom, jer se sav višak vode izbaci preko bubrega ( 50%), kože( 30%), pluća ( 15%), stolice( 5%). Ukoliko je oboleo bilo koji od ovih organa, izlučivanje je smanjeno, a samim tim i unošenje treba ograničiti.