Mrtvac Leš Mrtvačnica Mrtav
Profimedia
Fabrika Zagađenje Efekat staklene bašte Smog Čađ

Shutterstock

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Izloženost zagađenom vazduhu, vodi i tlu uzrokovalo je devet miliona prerane smrti u 2015. godini, što je 16 odsto ukupnih smrtnih slučajeva u svetu i tri puta više od smrti od side, tuberkuloze i malarije zajedno, pokazuje poslednja studija objavljena u “Lansetu”.

Zagađenje je odgovorno za 15 puta veći broj smrtnih slučajeva od ratova i drugih oblika nasilja.

Zagađenje vazduha doprinelo je preranom umiranju 6,5 miliona ljudi. To obuhvata zagađenje iz spoljnih izvora, poput gasova, kao i u domaćinstvima, poput paljenja drveta ili uglja.

Sledeći faktor rizika po uticaju je zagađenje vode, koje je izazvalo 1,8 miliona smrtnih slučajeva, a zagađenje na radnom mestu dovodi se u vezu sa 800.000 smrtnih slučajeva.

Najgore u Bangladešu, najbolje u Švedskoj

Od svih smrtnih slučajeva usled zagađenja u 2015, situacija je najteža u Bangladešu i Somaliji. Najveći uticaj vrši zagađenje vazduha i ono se dovodi u vezu sa dve trećine smrtnih slučajeva. Zemlje sa najmanjim brojem smrtnih slučajeva usled zagađenja su Bruneji i Švedska.

Uzroci smrti variraju – rak, plućno ili srčano oboljenje - zveštaj pokazuje kako je zagađenje povezano sa većim brojem bolesti nego što se pre mislilo, preneo je portal NPR.org.

Ranije studije su posmatrale stanovništvo izloženo zagađivačima i upoređivalo ga sa ljudima koji nisu bili izloženi. Pokazalo se da zagađenje može biti važan uzrok oboljenja – od kojih su mnoga fatalna – astme, raka, urođenih mana u dece, moždanog udara ili neurorazvojnih poremećaja.

“Nema zemlje koja nije pogođena zagađenjem”, navodi se u novom izveštaju, ali je primetno da je 92% smrtnih slučajeva bilo u nerazvijenim i zemljama u razvoju.

Zagađenje u zemljama u razvoju je sve gore, a ne pridaje mu se pažnja koju zaslužuje – ističe autor studije dr Filip Landrigan, pedijatar i profesor ekološke medicine i globalnog zdravlja Škole medicine Ikan u Njujorku.

U izveštaju se navodi da su troškovi medicinskih tretmana problema uzrokovanih zagađenjem skriveni u bolničkom budžetu.

Recimo da osoba dođe kod lekara zbog aritmije. Niko neće povezati da se to dogodilo na dan kad je zagađenje vazduha bilo veoma visoko. Zagađenje vazduha povećava stopu srčanih oboljenja i moždanih udara – objašnjava Landrigan.

Udahnute nano-čestice zagađenja imaju svoju ulogu u pucanju plaka u arterijama, uzrokujući srčani ili moždani udar, ukazuje NPR.

Arsen u vodi povećava broj slučajeva obolelih od nekih vrsta raka, ali ta veza nije neposredna. Kad se vodi debata o kontroli zagađenja, industrija uvek kaže da je preskupo menjati stvari – ona može precizno izračunati koliko košta, na primer, postavljanje filtera za pušenje. Troškovi lečenja zbog višegodišnje izloženosti zagađenju, međutim, manje su očigledni.

Izveštaj navodi da se u svetu svake godine proizvede oko dva miliona tona azbesta, koji je u razvijenim zemljama zabranjen. Stoga sva ta količina odlazi u najsiromašnije zemlje koje nemaju regulativu. Azbest će stoga i dalje uzrokovati epidemije raka u siromašnim zemljama.

Oko 20% pesticida koji se proizvedu u SAD nisu dozvoljeni da se tu i prodaju, pa se izvoze siromašnim zemljama.

Tu je i međunarodni transfer materijala poput starih kompjutera, mobilnih telefona, televizora i frižidera iz bogatih zemlja u siromašne – ljudi uzimaju njihove delove i pokušavaju da izvuku zlato ili bakar, a čestice zagađenja ulaze u tlo.

U izveštaju se takođe navodi da Kina obavlja dobar posao u kontroli zagađenja. Ova zemlja ima nacionalni plan za borbu protiv zagađenja i postaje svetski lider u usvajanju obnovljivih energija – vetra i sunca.