Danijel Tornjanski sa roditeljima
R. Šegrt
 Danijel Tornjanski sa roditeljima

R. Šegrt

Danijel Tornjanski sa roditeljima , Foto: R. Šegrt

Danijel Tornjanski iz Kikinde je rođen nagluv. Njegovi roditelji i lekari su to otkrili tek kada je dečak napunio osam godina i pošao u školu. Da je kikindska bolnica imala aparat za skrining sluha, ovaj deformitet kod Danijela bio bi otkriven na vreme i posledice bi bile znatno manje.

- Danijel je kao dete slabo pričao. Vodili smo ga kod logopeda, ali to nije mnogo pomoglo. Bila sam očajna kad je pošao u školu i kad je

Porodilišta bez aparata, pa roditelji kasno otkriju da dete ne čuje

Porodilišta u Valjevu i Kikindi nemaju aparate za dijagnostikovanje oštećenja sluha kod novorođenčadi. Tako mnoga deca potvrdu da imaju oštećenje sluha dobijaju na klinikama u većim gradovima, najčešće u Beogradu i Novom Sadu. U Kikindi se godišnje rodi oko 450 beba, a u Valjevu - 1.300.

Prema rečima neonatologa valjevske bolnice dr Marije Mladenović, pregled sluha kod novorođenčeta preduslov je da se spreče komplikacije i da se detetu pravovremeno obezbedi lečenje.

- Potpuno je netačno da pažljivi roditelji mogu da utvrde da li dete čuje ili ne, i to često dovodi do velikog kašnjenja u postavljanju dijagnoze. Deca koja ne čuju ili slabije čuju pokušavaju na svaki način da to kompenzuju, pa ovaj nedostatak može dugo ostati neprepoznat. Takođe, velika je zabluda da za utvrđivanje gluvoće i lečenje ima vremena. Oštećenje sluha treba aktivno tražiti kako bi se što pre intervenisalo slušnim aparatom i radom na razvoju govora, što ovoj deci omogućuje normalan razvoj, obrazovanje i život. Nabavka aparata za skrining sluha novorođenadi to može omogućiti - kaže dr Mladenović.

Kada je počeo da nosi slušni aparat, roditelji su se suočili s novom nevoljom. Dečak se povukao u sebe, svestan "da nije kao druga deca".

- Počeo je da se plaši kontakta s okolinom, jer mu je jako teško kad ne može dobro da komunicira. Strahovao je kako će deca u školi da reaguju, kako će ga prihvatiti, hoće li mu se smejati. Tražio je da pusti kosu, da bude duža kako bi sakrila aparat, da ga deca ne vide. Veoma pati kada nije ravnopravan sa drugom decom. Jednom je učiteljica rekla da ne mora da nauči pesmicu, pa je bio povređen. Naučio je pesmu tako dobro, da je dobio peticu. Posebno je teško kad je bolestan i kada se zbog prehlade, na primer, uši zapuše. Teško mu je i kada mu se obrati neko od komšija, a ne razume ga dobro, pa ne zna šta da odgovori - pričaju Danijela i Dejan.

Probleme sa sluhom ima i Tamara iz Valjeva. Skoro dve godine je izgubljeno u procesu Tamarinog razvoja, jer u Valjevu ne postoji aparat za skrining sluha kod novorođenčadi. Da ne reaguje na svaki zvuk kao ostala deca i da se okreće samo na buku, i to isključivo na desnu stranu, Tamarini roditelji Dušan i Dragana primetili su dok je bila beba od četiri meseca.

Provera sluha, međutim, morala je da čeka još dva meseca jer je Tamara sa majkom, zbog hipotomije mišića, morala na dvomesečni oporavak u bolnicu za rehabilitaciju u Banji Koviljači.

- Upravo u banji sam učvrstila svoju sumnju da moje dete ne čuje jer se dešavalo da posle vežbi, kada sva deca zaspe, uđe čistačica sa velikim usisivačem i počne da radi. Sva deca su se budila na taj zvuk sem Tamare - kaže Dragana.

Tešići su obilazili pedijatre i ušne lekare i, kako kažu, opet su izgubili mnogo vremena jer su ih lekari uveravali "da to nije ništa" i da budu strpljivi jer "toliko dece kasno progovori".

Kod kuće, međutim, Tamara niti je čula niti se oglašavala.

- Otišli smo u Beograd, i lekar s Instituta za majku i dete je bukvalno posle pet minuta pregleda dao dijagnozu. Tamara je imala skoro 20 meseci kada je kategorisana kao gluvo dete - pričaju njeni roditelji.

Posle svih potrebnih snimanja, Tamara je dobila slušni aparat, a s obzirom na totalno oštećenje sluha, krajem 2005. godine joj je ugrađen kohlearni implant i devojčica je sa dve i po godine prvi put počela da izlazi iz sveta tišine.

- Da je u Valjevu postojao aparat za rani skrining sluha beba, naravno da bi sve išlo brže i naravno da bi i naše dete i mi sa njim bili pošteđeni svih strahova, sumnji, suza i neprespavanih noći - zaključuju Dragana i Dušan Tešić.

Poziv čitaocima: Da svaka beba čuje srca koja za nju kucaju!

"Blic fondacija" je pokrenula veliku humanitarnu akciju da se svim porodilištima u Srbiji obezbede aparati za skrining sluha kod novorođenčadi. Pokrovitelj akcije je Ministarstvo zdravlja, a medijski partner je RTS.

 

Komentari (1)

sneza

12.03.2016 22:57

Sve više i više tone naša zemlja a da to niko od političara nevini i ne želi da vidi...važni su izbori za to se uvek imaju pare. Stranke stvaraju, iz svake njihove svađe samo stranke niču. Ništa više nije normalno i ne cene se prave vrednosti. Samo kurvaluk i provaliti na tv. Nek je bio obrazovani program i puno zanimljivih emisija...sada samo farme i parovi...sa velikim honorarima. Odakle im te pare? Sramota.Jadne mlade generacije. Znanje, kultura...silikoni i startete...srbijo ideš u propast.