Jupiter
AP
Jupiter

AP/NASA

Jupiter, Foto: AP/NASA

 Naučnici znaju iznenađujuće malo o dubokoj unutrašnjosti gasovitog džina Jupitera, ali sada se to menja. U četri nove studije, objavljene u časopisu Nature, istraživači pružaju uvid u to kako bi život mogao da izgleda ispod oblaka čuvara našeg planetarnog sistema.

Najviše su ih zanimali raznobojni oblaci koji izgledaju kao trake svetlijih i tamnijih boja, ali i najveća misterija Velika crvena pega. Ona je oluja koja traje vekovima nepromenjenom snagom, anticiklonski vetar duva brzinom od 600 kilometara na čas, ima ovalan oblik, rotira se u smeru obrnutom od okretanja kazaljki sata, a njena veličina je tolika da u nju mogu da stanu tri Zemlje. U poslednjih 100 godina je počela da se, usporeno smanjuje.

U ovim studijama se koriste i signali iz Jupiterovog čudnog gravitacionog polja, koje utiče tako da nema simetrije Severnog i Južnog pola. Dokazano je i prisustvo stenovitog i ledenog materijala koje je, verovatno jezgro Jupitera. Vetrovi koji duvaju brzinom od 500 kilometara na čas, uzdižu se iznad nvoa oblaka i do 3000 kilometara, a masa atmosfere čini samo jedan odsto mase planete.

Jupiter

AP

Jupiter, Foto: AP

A 3000 kilometara ispod oblaka, nalazi se tečni miks vodonika i helijuma, koji se okreće kao čvrto telo. Jedan od naučnih timova detaljnije je proučavaju ciklone, koristeći Junonina infracrvena posmatranja. Ovi vetrovi nikada na prestaju da duvaju, a još nije jasno kako se stvaraju i zašto se nikada ne spajaju u jedan veliki.

Ova najnovija saznanja puno povećavaju naše razumevanje procesa na Jupiteru, ali drugom gasovitom džinu Saturnu, gasovitim planetama kao što je on i o nastanku Sunčevog sistema. 

Više informacija pogledajte u videu koji nam je obezbedio Futurism.