Krađa automobila
Profimedia
Krađa automobila

Profimedia

Foto: Profimedia

Ovo za „Alo!“ otkriva Boško Sekulović, vršilac dužnosti šefa Odseka za suzbijanje delikata na motoronim vozilima u policijskoj upravi za grad Beograd. On apeluje na građane da podhitno obezbede svoje automobile.

Nestane tri vozila dnevno

Prema rečima Boška Sekulovića, prošle godine je na teritoriji Beograda ukradeno 1.122 automobila, što znači tri vozila dnevno, od toga je uspešno pronađeno 404 auta. Na meti kradljivaca najčešće su vozila marke „volksvagen” i čine skoro jednu četrvtinu od ukupnog broja ukradenih kola. Na drugom mestu je “audi”, zatim automobili francuske proizvodnje „reno”, „pežo” i „sitroen”, kojih ima dosta na tržištu, pa se zato često kradu, seku, idu u delove i dalje se prodaju.

Letnja sezona predstavlja ozbiljnu pretnju po skupocena vozila naših ljudi koji dolaze iz inostranstva u rodni kraj, jer često nemaju ugrađene alarme, pa se tako dešava da stignu uveče, ostave kola sa dokumentima i torbama ispred zgrade, a da ih ujutru na ulici dočeka prazno parking-mesto.

- Apelujem na sve koji žive ovde, ali im stranci, rođaci ili prijatelji dolaze u posetu, da svojim gostima skrenu pažnju u smislu bezbednosti i sigurnosti vozila, jer sva vozila koja se ovde zateknu u letnjem periodu nemaju ni elektronsku, ni mehaničku zaštitu i veoma su pogodna za krađu. To je zato što većina njih živi u manjim mestima u inostranstvu, gde krađa vozila nije česta praksa, pa su opušteni i ne razmišljaju o toj mogućnosti. Oni bi trebalo da vode računa gde parkiraju svoja kola i kako, a najbolje je da budu u garaži - savetuje Sekulović i dodaje da krađu vozila treba odmah prijaviti.

Boško Sekulović

Alo!/Rajko Ristić

Boško Sekulović, Foto: Rajko Ristić

Prava opasnost za vozače oba pola, mada više za žene, kako otkriva naš sagovornik, jesu takozvani trkači.

- “Trkač“ je onaj koji krade auto u momentu kada vlasnik vozila ostavi upaljen auto da bi istrčao do trafike, pekare, vrtića... sve sa namerom da se brzo vrati i sa nadom da mu niko neće dirati automobil. Te krađe su uglavnom zadesne, jer nikad se ne zna šta je u glavi tom čoveku koji prolazi pored vašeg auta. Možda je on u dugovima, u kreditima i način izvršenja tog krivičnog dela njemu može popraviti život, a možda je narkoman, povratnik, razbojnik. Zato nemojte tek tako ostavljati vozila. Naročito upozoravamo ženski deo populacije, koji neretko olako shvata ovakve situacije, zbog čega su, po našoj statistici, žene u čak 70 odsto slučajeva žrtve kradljivaca „trkača“ - objašnjava naš sagovornik.

Sekulović upozorava da su tokom cele godine prisutne i krađe stvari iz automobila, naročito na prometnim parkinzima, a da su leti najčešće u pitanju parkinzi na Adi, bazenima i kejovima.

- Ljudi za vreme leta parkiraju automobile i u vozilima ostavljaju stvari da ih ne bi vukli sa sobom na plažu ili bazen. Ostavljaju telefone, torbice, laptopove, tablete, zavlače ih ispod sedišta, stavljaju u gepek, a to lopovi čekaju. Razbijaju staklo i uzimaju sve što im je na dohvat ruke. Takođe, uzimaju skupocene naočare, parfeme, pa čak i prazne torbe i jakne. To uglavnom čine narkomani, kojima je bitno samo da ukradu nešto da bi to prodali zarad dnevne doze narkotika - dodaje Sekulović.

Čuvajte se hitnih prodaja putem sajtova

Sekulović upozorava da se prevare vezane za motorno vozilo obično dešavaju putem sajtova koji su specijalizovani za prodaju vozila. - Prevarant okači slike vozila, opis, karakteristike i cenu uz napomenu “hitna prodaja“. Cena je neretko vrlo povoljna da ponekad iznosi i do pola vrednosti automobila, a najčešće je za trećinu jeftinija od vrednosti tog auta. Međutim, neretko to vozilo i ne postoji, već su slike skinute sa nekog sajta iz Nemačke ili je slikano neko vozilo na prakingu. Razgovor sa prevarantom teče u smislu da vozilo prodaje hitno, jer putuje u inostranstvo zbog posla, pa prodaje sve što ima samo da što pre ode. Traži da mu se uplati trećina para odmah kao garancija da ga neće prodati nekom drugom i tu ljudi nasedaju jer žele da uštede novac. U većini slučajeva ti računi su otvoreni na falsifikovana dokumenta, na ljude koji uopšte ne postoje - kaže Sekulović i dodaje da se po njegovoj proceni na godišnjem nivou u gradu Beogradu dogodi oko 50 ovakvih slučajeva.

 

Komentari (1)

g

25.07.2016 12:57

Znaju oni sta treba da ostave u kolima a sta ne a dokumnta ostave u kolima zakljucano da ih ne bi familija pokrala.