Kiša
shutterstock
Kap kiše Kišna kap

Profimedia

Sve počinje s kišnom kapi, Foto: Profimedia

Naučnici su konačno otkrili kako dolazi do ove pojave.

Pre nego što padne na zemlju, kiša je samo voda, tečnost bez boje, mirisa i ukusa.

Ali nakon što kišne kapi dodirnu tlo, dolazi do interakcije između njih i zemlje.

Ovaj miris čak ima i ime - "petrichor", koje potiče od grčkih reči "petra", odnosno "kamen", te "ichor", što predstavlja fluid koji poput krvi teče venama bogova.

Fenomen su prvo pojasnili dvojica australijskih naučnika 1964. godine, ali do sada nije bio poznat mehanizam kako do njega dolazi.

Po njima, karakterističan miris kiše nastaje od mešavilje ulja koja ispuštaju neke biljke tokom dužeg sušnog perioda, a koja se pomoću kiše pomešaju s vodom i isparavaju.

Što se mehanizma delovanja tiče, stvar je u tome da kada kišna kap padne na zemlju ona u sebi zarobi malo vazduha. Ovi mehurići se tada kreću poput onih u boci šampanjca, sve dok se ne probiju na površinu i tamo ispuste mikroskopske čestice, poznatije kao aerosol.

Naučnici nakon novih istraživanja smatraju da taj aerosol u sebi nosi aromu kiše.

Naučnici su snimili taj proces, koristeći 28 različitih podloga. U zavisnosti od brzine kišne kapi i karakteristika tla, u vazduh je oslobađano na hiljade čestica aerosola u mikrosekundi.

Primećeno je i da aerosol, koji nastaje kada kiša padne na more ili okean, može da dospe na kopno i donese takve mirise. Takođe, mikrobi koji aerosolom dospevaju u više delove atmosfere mogu pomoću vetra da budu razastrti hiljadama kilometara daleko.